Bol u leđima nekada je bio problem koji se uglavnom povezivao sa starijom populacijom, fizički zahtevnim poslovima ili dugogodišnjim trošenjem hrskavice i kičmenih diskova.

Međutim, poslednjih godina primećuje se zabrinjavajući trend: sve više mladih ljudi, uključujući tinejdžere i osobe u dvadesetim i tridesetim godinama, javlja se sa simptomima hroničnog bola u leđima. Ovaj fenomen više nije izuzetak već pravilo, pa se stručnjaci sve češće bave proučavanjem uzroka, posledica i mogućih rešenja.
Razlozi za ovakvu pojavu su brojni i složeni. Reč je o kombinaciji savremenog načina života, tehnoloških navika, stresa, nedostatka fizičke aktivnosti, ali i genetskih i psihosocijalnih faktora. Ono što je posebno važno jeste da se bol u leđima kod mladih ne sme zanemarivati, jer hronični problemi u ranoj dobi mogu voditi ka ozbiljnijim poremećajima u kasnijem životu.
Jedan od najvažnijih uzroka bola u leđima kod mladih je sedelački način života. Današnje generacije provode nezapamćeno mnogo vremena u sedenju — u školi, na fakultetu, za računarom, tokom učenja, igranja igrica ili pregledanja sadržaja na telefonu. Prosečan tinejdžer često sedi i preko 8 sati dnevno, dok stariji mladi ljudi koji rade kancelarijske poslove mogu sedeti i do 10 sati dnevno. Nije ni čudo što se sve češće javlja bol u leđima, jer telo jednostavno nije stvoreno za dugotrajnu statičnu poziciju.
Tokom dugotrajnog sedenja mišići leđa slabe, a kičmeni stub trpi neprekidan pritisak. Nepravilno držanje dodatno pogoršava stanje: pogrbljena ramena, savijen vrat i opušten stomak dovode do neravnomerne raspodele opterećenja. Vremenom se javljaju bolovi, ukočenost i napetost koji mogu prerasti u hronične tegobe.
Mnogi mladi nesvesno drže telefon tik iznad kolena, sa glavom savijenom unapred i ramenima povijenim ka grudima. Ovakav položaj glave stvara dodatno opterećenje na vratnim pršljenovima — prema istraživanjima, nagib glave za 60 stepeni stvara pritisak i do 27 kilograma na vrat! Zato se tzv. “tech neck” naziva i bolešću modernog doba.
Drugi ključni faktor je fizička neaktivnost. Iako mnogi mladi kažu da nemaju vremena za trening ili da smatraju da je svakodnevna šetnja dovoljna, realnost je da savremeni ritam života i školskih obaveza vodi ka minimalnom kretanju.
Mišići trupa (core mišići), koji uključuju donje leđne, bočne i trbušne mišiće, ključni su za stabilnost kičme. Kada su ovi mišići slabi, svaki pokret predstavlja dodatni napor, a kičma nema dovoljno podrške. Nesklad između onoga što telo može i onoga što svakodnevno mora da izdrži vodi do bolova.
Mladi sportisti, takođe, mogu imati bolove u leđima — ali iz drugih razloga. Pretreniranost, loša tehnika, prebrz rast, nošenje teških rančeva ili nepravilne vežbe u teretani često uzrokuju bolove čak i kod fizički aktivnih mladih.
Iako se često zanemaruje, stres igra veliku ulogu u razvoju hroničnog bola u leđima kod mladih. Kada smo pod stresom, telo luči kortizol i adrenalin, a mišići se refleksno stežu — naročito u vratu, ramenima i donjem delu leđa. Kod mladih koji se suočavaju sa pritiscima škole, fakulteta, društvenih očekivanja i sopstvenih ambicija, stres može biti konstantan.
Zbog hronične napetosti mišići se ne opuštaju čak ni tokom spavanja. To stvara začarani krug: napetost → bol → slab san → još više napetosti. Zato mnogi mladi koji osećaju bol u leđima zapravo imaju kombinaciju fizičke i mentalne napetosti.
Tehnologija je donela udobnost, ali i potpuno nove probleme za kičmu. Osim sedenja, mladi koriste telefone i laptopove na način koji opterećuje kičmu. Tipično gledanje u telefon podrazumeva pogrbljen vrat, dok se laptop često koristi u krevetu ili na neergonomskim površinama.
Pored posturalnih problema, plavo svetlo ekrana utiče na kvalitet sna, što posredno dovodi do slabije regeneracije kičme tokom noći. Loš san pogoršava bol, pa mnogi mladi već u jutarnjim satima osećaju ukočenost.
Još jedan faktor koji sve više utiče na bol u leđima kod mladih jeste povećanje telesne težine. Višak kilograma stvara veći pritisak na kičmu, posebno u donjem delu leđa. Kada su mišići slabi, a težina dodatno opterećuje pršljenove, bolovi su neizbežni.
Nepravilna ishrana, posebno visok unos šećera i procesirane hrane, dovodi do inflamacije u telu. Upala dodatno podstiče bol i otežava oporavak. Mnogi mladi preskaču obroke ili jedu u žurbi, što dodatno pogoršava stanje.
Mladi, posebno deca i tinejdžeri, često nose teške rančeve punjene knjigama, elektronskim uređajima i priborom. Nošenje tereta na jednoj strani tela stvara neravnotežu u kičmi. Vremenom to dovodi do deformacija, asimetrije i hroničnog bola.
Ako se ranac ne nosi pravilno, sa oba kaiša, pritisak se dodatno povećava. Iako ovaj uzrok deluje jednostavno, on je jedan od najčešćih fizičkih faktora bola u leđima kod mlađih generacija.

Adolescenti prolaze kroz nagle fizičke promene. Tokom rasta, mišići i kosti ne razvijaju se uvek istim tempom. To može dovesti do privremene neskladnosti, slabosti i bola u leđima. Kod nekih mladih mogu se razviti i deformiteti poput kifoze ili skolioze.
Ove promene, iako prirodne, često zahtevaju praćenje stručnjaka, fizikalnu terapiju i odgovarajuće vežbe.
Mladi danas žive u vreme kada su pritisci veći nego ikada. Perfekcionizam, društvene mreže, stalna uporedba i visok nivo očekivanja stvaraju psihičko opterećenje koje se često manifestuje kao bol u telu. Psihosomatski bol je realan i sve češće se javlja kod mladih koji se osećaju preopterećeno.
Kada emocije nemaju izlaz, telo preuzima teret. Istraživanja pokazuju da mladi sa anksioznošću i depresijom češće imaju hronične bolove, uključujući i bol u leđima.
Najbolji pristup je kombinacija promena u načinu života:
usvajanje ergonomskih navika prilikom rada za računarom
redovna fizička aktivnost, posebno vežbe za jačanje trupa
povremena istezanja nakon dugog sedenja
kontrola stresa i tehnike relaksacije
pravilna ishrana i održavanje zdrave težine
kvalitetan san
pravilan izbor rančeva kod dece i tinejdžera
Iznad svega, važno je reagovati na vreme. Ignorisan bol nikada nije dobro rešenje.
Hronični bol u leđima više nije problem rezervisan za starije generacije — postao je stvarnost mnogih mladih. Razlozi leže u modernom načinu života, tehnologiji, stresu, fizičkoj neaktivnosti i lošim navikama. Dobra vest je da se većina ovih uzroka može kontrolisati i sprečiti.
Prvi korak je prepoznavanje problema, a drugi uvođenje zdravijih navika. Kada mladi nauče da brinu o svojoj kičmi rano u životu, smanjuju rizik od ozbiljnijih zdravstvenih problema u budućnosti i stvaraju temelj za dugotrajno zdravlje i dobrobit.