Postoje mesta u Srbiji, predeli i prizori koji ti pripadaju podjednako isto kao i svakom drugom putniku s dušom, ali čekaju da ih pronađeš i srcem uroniš u njih, da po njima iscrtaš svoj hodoljub.
Da li znaš da postoje mesta u Srbiji koja čekaju da u njih stigneš? Jednoga dana, koji može biti bilo kada ali je dobro ako bude što pre.
Jer ovo je savršeno vreme za otkrivanje Srbije.
Da li znaš da postoje mesta u Srbiji, predeli i prizori koji ti pripadaju podjednako isto kao i svakom drugom putniku s dušom, ali čekaju da ih pronađeš i srcem uroniš u njih, da po njima iscrtaš svoj hodoljub.
Ono što je dobro u ovoj priči je to da put na koji te pozivamo nema kraja. Priča se nastavlja dalje a spisak dopunjuje sa novih pet veličanstvenih razglednica. Na tvoje pitanje gde putovati u Srbiji, odgovore možeš pronaći na sve četiri strane sveta.
A mi krećemo iz jugozapadne Srbije…
Tiho i polako, onako kako to samo voda ume, reka Uvac je vekovima strpljivo dubila svoje korito kroz krečnjačke stene Starog Vlaha. Krivudajući ponegde i do 270 stepeni formirala je impresivne uklještene meandre koji danas predstavljaju najprepoznatljiviju razglednicu Srbije u svetu.
Milionima godina stvarao se taj prizor! Da bi sada, u samo jednom trenutku, ispunio pogled posmatrača.
Specijalni rezervat prirode Uvac prostire se na teritorijama opština Sjenica i Nova Varoš, a najlepši pogled na meandre pruža se sa vidikovca Molitva do kojeg se stiže sa sjeničke strane. Pešačka staza do vidikovca kreće od kampa Previna i duga je oko 4 km. Staza ide uz impresivni tok reke i sama po sebi predstavlja uzbudljiv doživljaj.
Kanjon Uvca je postojbina i najveće kolonije beloglavog supa na Balkanu, jedne od dve preostale vrste lešinara u Srbiji, ali je i mesto sa najvećim pećinskim sistemom u Srbiji. Susret sa supovima, pogled na meandre, krstarenje rekom, obilazak pećina, ribolov i pešačenje su samo neka od uživanja koja pruža ovaj kraj.
Pored Sjeničkog (Uvačkog) jezera na kojem se nalaze meandri, na Uvcu postoje još dva jezera – Zlatarsko i Radojinsko, zbog čega je ovaj predlog za putovanje savršen za ljubitelje kampovanja.
Uvac (foto Dokolica)
Ovo planinsko selo, zaogrnuto uzburkanim padinama Zlatibora i Tare, zaboravljeno pa nanovo pronađeno u izmaštanom svetu prošlosti, danas posećuju čak i putnici iz dalekog Japana. Čudesno u raznolikoj ponudi ovog kraja jeste taj nestvarni spoj tradicije sa modernim, zbog čega je Mokra Gora destinacija za sve generacije.
Šta imaju zajedničko Maradona, Stenli Kjubrik, Prokleta avlija i ukusne urmašice? Odgovor je – Drvengrad.
Ovaj mali drveni grad izrastao maštom umetnika na osunčanom Mećavniku, duž drvenih i kamenih ulica, koje nose imena poznatih ličnosti iz sveta kulture, umetnosti i sporta, ima crkvu, bioskop, dućane, poslastičarnice i ostale objekte u starovlaškom stilu gradnje, ali i savremene sportske terene. Drvengrad je stecište brojnih umetnika iz čitavog sveta, a svake godine tu se organizuju i dve tradicionalne kulturne manifestacije Kustendorf i Boljšoj.
Uz to, Mokra Gora prepoznatljiva je i po još jednom svom dragulju – Šarganskoj osmici. Vožnja ćirom kroz planinske useke, preko mostova i vidikovaca, kloparanje parne lokomotive i dim koji se visoko vije, drveni vagoni, stare železničke uniforme i stanice… nema sumnje: putovanje kroz vreme je zaista moguće.
Mokra Gora, Drvengrad (foto Dokolica)
O raskoši i bogatstvu stare vojvođanske aristokratije danas svedoči na nekoliko desetina dvoraca, kaštela, vila i letnjikovaca širom Vojvodine. Ove velelepne građevine, nastajale od 18. do 20. veka kroz različite umetničke stilove, predstavljaju važne kulturne spomenike i istinske čuvare istorije i arhitekture.
Nažalost, mali broj njih je očuvan, renoviran i otvoren za javnost dok većina propada u kraljevstvu bršljena i paučine. Ali i tako ruinirani imaju nešto od svoje nekadašnje lepote što mogu da ponude posetiocima, naročito zaljubljenicima u dobru umetničku fotografiju.
Jedan od najlepših napuštenih dvoraca je Špicerov dvorac kraj Beočina. Ostaci kitnjaste dekoracije enterijera jarkih boja, gde su pomešani različiti stilovi od romantike, gotike, baroka do art nuvoa i secesije, pukotine vremena kroz koje vetar zviždi, duh prošlosti, dvorskih balova i nekadašnjeg života na ovom mestu, svojom narušenom lepotom još više oduzimaju dah. Onima koji umeju da maštaju…
Među renoviranim dvorcima sačuvani su oni najimpozantniji. Neki od njih danas imaju savremenu namenu, pretvoreni su u ugostiteljske, kulturne i administrativne objekte, dok su drugi u privatnoj svojini.
Dvorac Fantast kraj Bečeja, impozantan zamak s kupolama, nekada je pripadao porodici Bogdana Dunđerskog a danas je zbog svojih romantičnih i bajkovitih obrisa omiljena destinacija za zaljubljene. Okružen je ogromnim parkom a u posedu ima i veliku ergelu. Po filmskim i serijskim scenama najprepoznatljiviji dvorac Vojvodine je dvorac Lazara Dunđerskog u Kulpinu. U njemu se danas nalazi muzej stilskog nameštaja, kao i poljoprivredni muzej Vojvodine.
Po svojoj raskoši i lepoti izdvaja se i dvorac Kapetanovo kod Starog Leca, koji je u stilu pseudosrednjovekovnih zamaka i poljskih dvoraca gradio župan Botka Bela. Ništa manje značajan za istoriju nije ni dvorac Kaštel, ili Lazar, u Ečki, koji je svojevremeno posećivao i čuveni grof Esterhazi, a na njemu svirao Franc List. Ovo su neki od danas najlepših i najpoznatijih aristokratskih ukrasa široke paorske ravnice, otvoreni za posetioce.
Bečej, Dvorac Fantast
Postoje gradovi i mesta u Srbiji koje zaista vredi videti. Jedna od takvih destinacija je i šarmantna Subotica.
Kroz dugu i bogatu istoriju, na granici dva carstva i pod upravom nekoliko država, grad sa stanovništvom različitog etničkog porekla Subotica je tokom minulih vekova promenila oko 200 imena. Vredi pomenuti i to da je u jednom periodu bila čak i prestonica gotovo izmaštanog srpskog carstva, samoprozvanog i misterioznog cara Jovana Nenada.
Kad ovom bajkovitom prizvuku dodamo i sliku raskošne i bogate arhitekture onda nije ni čudo što je za mnoge ovo najlepši grad u Srbiji. A pritom i veoma srdačan i drag, jer njen mađarski naziv Szabadka upravo to i znači – drago, slobodno mesto.
Zbog svoje kulturne i verske raznolikosti cela Subotica je jedan živi muzej koji obavezno treba obići. Razlog više za to su bogat kulturni život, manifestacije i festivali, dobra hrana i vino, i naravno prelepo Palićko jezero sa svojim raznovrsnim sadržajima.
Subotica, Palata Rajhl
Na krajnjem istoku Srbije postoji jedno neobično mesto, po svemu nalikuje na selo, pritom ga zovu grad vina, ali u njemu ustvari niko ne živi.
Rajačke pimnice su jedinstveni arhitektonski kompleks u svetu nastao pre više od dva veka, a u čast vina i vinogradarstva koje se u ovom kraju razvija još od rimskog doba. Preko 270 rustičnih i istovetnih kamenih zdanja ukopanih u zemlju, sa jednim ili dva sprata, gusto je grupisano po krivudavim ulicama valovitog terena kojim dominira trg sa fontanom posvećen Svetom Trifunu.
Ove kuće građene od tesanog kamena i brvana predstavljaju vinske podrume, ili pimnice, u kojima se proizvodi i čuva kvalitetno negotinsko vino, a celo naselje zaogrnuto prostranim vinogradima podignuto je u blizini prebivališta vinogradara, uz verovanje da je dobrom vinu potreban mir i tišina.
U ovom jedinstvenom gradu, dakle, stanuje samo vino, ali kao i svaki dobar domaćin rado otvara vrata za sve koji dele istu strast i ljubav sa rajačkim podrumarima.