
Geopark Djerdap, jedinstveni spoj prirode, kulture i tradicije, krije aktraktivne predele, vredne geološke fenomene i lokalitete, kulturno-istorijske spomenike, ali i reliktne vrste flore i faune.
Djerdapska klisura
Odlukom Uneska Djerdap je odskora član Svetske i Evropske mreže geoparkova, kao jedan od 15 novoproglašenih u svetu. Ovim događajem Srbija je dobila svoj prvi geopark, ali i potvrdu da u sebi krije prirodna blaga i područja od izuzetnog lokalnog i međunarodnog značaja.
Za ovaj kraj Srbije ovo je velika odgovornost, u smislu održavanja visokih međunarodnih kriterijuma, ali ujedno i značajna prilika da se unapredi zaštita životne sredine i podstakne razvoj geoturizma.
A za nas – savršen povod da zajedno krenemo na putovanje po prvom i, za sada, jedinom geoparku u Srbiji. Ako jednom kreneš, evo šta te čeka…
Prema definiciji geopark je jedinstveno i celovito geografsko područje koje se odlikuje izuzetnim prirodnim i kulturnim nasleđem, lokalitetima i pejzažima od međunarodnog geološkog značaja.
Geopark Djerdap prostire se na 1.330 kvadratnih kilometara desnom obalom Dunava, na teritoriji opština Golubac, Majdanpek, Kladovo i Negotin, i obuhvata Nacionalni park Djerdap i njegovo šire područje. Po površini, polovinu geoparka Djerdap čini nacionalni park, koji se proteže od Golupca do Karataša u dužini od 100 kilometara.
Nacionalni park Djerdap je najveći nacionalni park u Srbiji, a pod zaštitom države je od 1974. godine. Djerdap drugačije nazivaju i rečnim nacionalnim parkom, ali i samoniklom botaničkom baštom i najvećim evropskim arheološkim muzejom u prirodi.
Pored aktraktivnih predela, vrednih geoloških fenomena i lokaliteta, kao i kulturno-istorijskih spomenika, geopark Djerdap je i dom značajnog broja reliktnih vrsta flore i faune.
Ako u ovom kraju Srbije još uvek nisi bio, evo šta možeš da vidiš, upoznaš, istražiš i doživiš.
Golubački grad, ili tvrđava, nalazi se na samom ulazu u Djerdapsku klisuru i Nacionalni park, pet kilometara nizvodno od naselja Golubac. Sagrađen je na stenovitoj litici na samoj obali Dunava, kao značajna geostrateška tačka za kontrolu drumskog i rečnog saobraćaja kroz Djerdapsku klisuru, zbog čega je vekovima bio meta mnogih osvajača.
Nije poznato ko je i kada podigao Golubački grad, ali njegova duga i burna istorija seže čak do rimskog doba. U 3. veku nove ere u tvrđavi je boravio rimski car Dioklecijan.
Devet masivnih kula visine do 25 m međusobno su povezane bedemom i raspoređene tako da brane grad i sa kopna i sa vode, a prema ostacima, u centralnom delu grada nalazila se i palata. Tokom srednjeg veka grad je naizmenično bio pod upravom srpske, turske i ugarske vlasti.
Kao jedno od najbolje očuvanih vojnih utvrđenja u Srbiji, Golubačka tvrđava je detaljno i kompletno revitalizovana, zbog čega predstavlja nezaobilazan dragulj u turističkoj šetnji Srbijom.
Najatraktivniji deo Nacionalnog parka je grandiozna Djerdapska klisura, u svetu poznata kao Gvozdena kapija Dunava. Kao vrata između dva važna dela sveta – Donjeg i Srednjeg Podunavlja, nastala je upornošću i snagom vode da na ovom mestu, gde se najednom uzdižu planinski masivi, kroz obronke Južnih Karpata probije svoj tok.
Djerdapska klisura je najduža, najdublja, najveća i najlepša klisura-probojnica u Evropi. Njena lepota ogleda se u neobičnoj kompoziciji kotlina i klisura koje se međusobno smenjuju.
Putujući svojim tokom, iz Golubačke klisure Dunav ulazi u Ljupkovsku kotlinu, izduženu i pitomu, od čijeg se kraja njegovo korito najednom sužava i prelazi u usku, strmim i vertikalnim grebenima, omeđenu klisuru Gospođin vir. Na ovom mestu, u džinovskim loncima, Dunav je dubok i do 82 m, što ga čini najdubljom rekom na svetu. Izlazeći iz uskog Gospođinog vira reka se, najednom i nanovo, naglo širi u Donjomilanovačku kotlinu, čak i do 2 kilometra širine, te potom ulazi u novu klisuru, najlepšu od svih – klisuru Malog i Velikog Kazana. Dunav je u klisuri Velikog Kazana širok samo par stotina metara i okriljen strmim krečnjačkim liticama. Odavde se reka ponovo široko otvara u Oršavskoj kotlini i opet sužava u Sipskoj klisuri.
Nekada, kada je Dunav na ovom mestu svog toka bio divlji, brži i vrtložniji nego danas, provesti brod kroz Gvozdenu kapiju mogli su samo đerdapski locevi (brodski piloti), zbog svog izuzetnog umeća i dobrog poznavanja Dunava, najpoštovaniji i najbogatiji ljudi ovog kraja.
Zbog značajnog geostrateškog položaja, ali i zbog povoljnih uslova za život, čovek je na ovim prostorima bio prisutan odvajkada.
Lepenski vir je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Srbiji čija su artefakta uticala na promenu svetske predstave o počecima civilizacije. Na ovom lokalitetu pronađeni su predmeti iz vremena 7.000 godina pre nove ere, kao i naselja lovaca i ribolovaca iz vremena 5.000 godina p.n.e.
Muzej Lepenski vir nalazi se u blizini sela Boljetin. Postavka sadrži preko 100 reprodukcija artefakata, ali i hologramsku rekonstrukciju kuća sa Lepenskog vira.
Mnogi istorijski i kulturni ostaci iz rimskog doba govore da je Djerdapska klisura imala veliki značaj za rimsku imperiju.
Poznato je da je desnom obalom Dunava nekada išao rimski vojni put, građen početkom nove ere, čiji su ostaci pronađeni ali do danas, nažalost, nisu sačuvani. Ipak, sačuvano je nekoliko rimskih natpisa sa različitih lokaliteta, koji o njemu svedoče i od kojih je najpoznatija Trajanova tabla.
Trajanova tabla je natpis uklesan u steni, podignut u čast izgradnje dela rimskog puta koji je gradio imperator Trajan. Tabla se nalazi u klisuri Kazan, dva i po kilometra uzvodno od naselja Tekija, i do nje se može stići samo vodenim putem. (Nasuprot Trajanovoj tabli, na rumunskoj strani Dunava, uzdiže se impozantna kamena skulptura na steni visokoj 40 metara u liku dačkog kralja Decebala.)
Nekoliko kilometara nizvodno, kraj Kladova, nalaze se i ostaci Trajanovog mosta. Most je bio dug jedan kilometar i širok 14 m, imao je 20 zidanih stubova, a na početku i na kraju lučne portale ukrašene skulpturama. Skoro čitav milenijum važio je za najduži most na svetu, zbog čega je u antičko vreme smatran jednim od svetskih čuda.
Kod Karataša, na izlazu iz Djerdapske klisure, nalazi se rimski i ranovizantijski kastel Diana, jedno od najvećih i najočuvanijih rimskih vojnih utvrđenja na Dunavu.
Utvrđenje je podignuto početkom 1. veka na značajnoj strateškoj lokaciji odakle se čuvala granica i kontrolisao ulaz u Djerdapsku klisuru. Kastel je kasnije imao i trgovinsko-zanatski značaj i bio je važna luka na Dunavu.
Na ostacima nekog drugog rimskog utvrđenja u blizini Kladova Turci su u 16. veku sagradili tvrđavu Fetislam, ili drugačije kapija islama. Ostaci ovog vojnog utvrđenja, koje je od građevina imalo barutanu, magacine, lagume, hamam, džamiju i sl., govore da je i ova tvrđava podignuta s ciljem kontrole Dunava i daljih islamskih osvajanja.
Golubačka tvrđava
Ovo su neke od najpoznatijih znamenitosti Đerdapa koje treba da vidiš i obiđeš; ostalo je još mnogo toga nepomenutog, kao na primer manastiri, istorijski i drugi spomenici kulture, Muzej rudarstva, Rajačke pimnice, stalne postavke i izložbe u centrima za posetioce…, a Dokolica ti otkriva kako možeš da istražiš i svim čulima doživiš ovaj predeo izuzetnih lepota i odlika.
Aktivnim ljubiteljima prirode i ostalim rekreativcima Djerdap nudi razne mogućnosti za uživanje.
Jedan od najatraktivnijih doživljaja je svakako krstarenje Djerdapskom klisurom koje uključuje i obilazak glavnih znamenitosti ovog kraja. Ovu uslugu nude mnoge turističke agencije.
Za ljubitelje ribolova ovde je raj. Dunav je na ovom delu svog toka utočište za preko 50 vrsta ribe. Međutim, dozvoljen je samo rekreativni ribolov i to svuda osim u području hidroelektrane Djerdap 1, a početnicima u ovoj vrsti rekreacije Nacionalni park nudi i edukaciju.
Zbog stalnih vetrova i širine Dunava, naročito u zoni Golupca i Donjeg Milanovca, postoje povoljni uslovi za jedrenje. Svake godine od maja do kraja septembra održavaju se regate i nautičke i jedriličarske trke na vodi. Najmasovniji događaj ove vrste je Djerdapska regata koja pruža tri dana nezaboravnog provoda.
Evropska biciklistička ruta Eurovelo 6 spaja Atlanstki okean sa Crnim morem; kreće sa francuske obale i ide kroz Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Novi Sad, Beograd, Bukurešt i Konstancu.
Dunavska biciklistička ruta je deo rute Eurovelo 6 koja, na svom putu kroz Srbiju, prolazi i kroz Nacionalni park Djerdap. Staza vodi celom dužinom Djerdapske klisure, duga je 110 km i dobro obeležena putokaznim oznakama, a zbog toga što ide uz sam Dunav pruža zavodljiv pogled na okolinu.
Za ozbiljne ljubitelje velosipeda atraktivna je i staza starim putem za Beograd (detur 12) na kojoj je najlepše naći se u jesen.
S obzirom na to da se ovim područjem protežu planine Miroč, Šomrda, Liškovac, Homoljske planine, za ljubitelje planinarenja geopark Djerdap nudi veći broj planinarskih staza.
U samom Nacionalnom parku ima devet uređenih pešačkih staza, od kojih je najkraća Boljetinska reka-Greben (1,8 km), a najduža ide kanjonom Brnjičke reke (21 km). Uređene pešačke staze nalaze se u najstrožem režimu zaštite što znači da posete moraju biti organizovane, najavljene i pod obaveznom pratnjom čuvara. Ove se usluge naplaćuju.
Najlepši vidikovac sa pogledom na Djerdapsku klisuru nalazi se na najvišoj nadmorskoj visini, na vrhu planine Miroč (768 m), do kojeg vodi staza Veliki i Mali Štrbac (16 km).
U ovom delu Srbije postoje i takvi prirodni fenomeni koje usput obavezno treba obići i videti. Prerasti, prirodni kameni mostovi, ti gorostasi nad vodom plene i zavode lepotom, a najpoznatiji su oni u kanjonu reke Vratne. Na ovom mestu, pored mnogih lepotom bogatih pećina ovog kraja, pomenućemo kao zanimljivost Pećinu smrti, koja se još naziva Gaura Ra ili Graorara, smeštenu na centralnom delu planine Miroč.
Jedan kraj ne čine uzbudljivim samo njegove znamenitosti i prirodne lepote već i ljudi i njihova tradicija. Naći se na ovom mestu a ne doživeti gostoprimstvo ovdašnjih stanovnika i ne probati njihovu tradicionalnu hranu, bila bi prava šteta.
Prođi kroz sela i gradove i poseti neku od mnogobrojnih manifestacija sportskog, turističkog, kulturnog, zabavnog, etnografskog i edukativnog sadržaja, upoznaj poseban duh ovog srpsko-vlaškog kraja. Manifestacija ima bezbroj, najviše u letnjim mesecima, a neke od najpoznatijih su Plava nedelja na Dunavu, Jorgovan fest, Veče vina i meraka i Sajam Dunava.
Nepcima istinski doživi istočnu Srbiju, jer samo u ovom kraju možeš da uživaš u neobičnim i posebnim specijalitetima kao što su beli sir na žaru, belmuž, borundeu, mamaljiga ili tarana.
Područje geoparka Djerdap ima dosta smeštajnih kapaciteta. U svim većim mestima nalaze se hoteli, moteli i kampovi, ali u ponudi je i privatni smeštaj, kuće za odmor i vile, dok se u poslednje vreme veoma uspešno razvija i seoski turizam.
Među najmodernijim je hotel Akvastar Denjub u Kladovu; kategorisan je sa četiri zvezdice i u svom sklopu ima uređenu gradsku plažu. Postoji i nekoliko uređenih kampova, a za postavljanje šatora i kamp prikolica van kampova potrebna je saglasnost Nacionalnog parka.
Ulaz u Nacionalni park Djerdap se ne naplaćuje, ali se naplaćuju pojedine usluge. Postoje tri primarna ulaza: Golubačka tvrđava, Karataš i Topolnica; i dva sekundarna: put Majdanpek-Donji Milanovac i Miroč.
Odaberi samo jedan put, i za ovo leto osmisli svoju avanturu.